Brijanje nogu svakodnevica je gotovo svake žene. Uključuje korištenje britvica kao najjeftinije opcije, nakon čega slijedi cijeli niz preparata, zahvata te njihovih kombinacija. Bez obzira što su često bolne i skupe, metode uklanjanja dlačica stvar su navike i znak ženstvenosti, ili smo barem do sada tako mislile.
Kako je sve počelo?
- Vjeruje se da su žene već prije 6000 godina koristile opasne tvari kao što su arsen i vapno, kako bi uklonile dlačice.
- Egipćani su u potpunosti uklanjali dlake, od glave do pete. Voljeli su takav izgled, ali činili to i radi prevencije širenja bolesti i štetočina, kao što su uši.
- Rimljanke su za uklanjanje dlaka koristile kamen plavac, te posjedovale prve verzije britvica. U vrijeme Rimskog Carstva izostanak dlaka bio je znak klasne pripadnosti. Muškarci i žene više klase, uklanjali su većinu tjelesnih dlačica.
Pravi preokret i generalno populariziranje trenda uklanjanja dlaka dogodio se u 20.st.:
- 1915 . modni časopis Harper’s Bazaar izdaje katalog s reklamom za haljinu bez rukava. Model na reklami pokazuje pazuhe, što je do tada bilo nezamislivo. Žene su uvijek bile pokrivene do zapešća i gležnjeva. Pojavio se “problem” pazuha. Reklame stigmatiziraju žene u haljinama bez rukava, a s neobrijanim pazusima, kao nesretne.
- Moda brijanja pazuha se razvija, a trend prihvaća.
- 1922. Sears Roebuck katalog reklamira ženske britvice, paralelno reklamirajući haljine bez rukava. Ubrzo pitanje nije bilo kako uvjeriti žene da se briju ispod pazuha, već im ponuditi najbolji proizvod za to.
- Trend brijanja nogu sporije se proširio nego uklanjanje dlaka pazuha. Žene se nisu zamarale dlakama na nogama, sve do II. svjetskog rata i pojave pin-up djevojaka. Nakon ikonske fotografije Betty Grable brijanje nogu, gotovo preko noći, postaje popularnim. Žene koje su htjele izgledati kao ona, morale su nositi kratke suknje i obrijati noge. Betty Grable bila je popularna koliko u ženskim, toliko i u muškim srcima. Percepcija takvog tipa žene, bila je percepcija poželjne žene.
- Prva preispitivanja ovog modnog trenda krenula su 1970-ih, u vrijeme drugog vala feminističkog te hippie pokreta. Ne brijanje 70-ih i 80-ih bio je znak feminizma.
Jeste li znali?
- Na rast dlaka utječu geni, hormoni, rasa, lijekovi, fizički i metalni stres, prehrana itd.
- Tijekom brijanja osoba ukloni otprilike jednaku količinu dlaka i kože.
- Generalno čovjek proizvede nove kožne stanice svakih 10 do 20 dana.
- Namakanjem u vodi dlaka oslabi za 1/3 ili ½ puta te ju je zbog toga lakše obrijati.
- U prosjeku osoba ima 615 dlaka na cm2 kože.
- Dlake iz kože većinom rastu pod kutom između 30 i 60 stupnjeva.
- Dlake tijela brže rastu danju, nego noću.
Žene mogu potrošiti i do 72 dana života brijući noge! (istraživanje Escentuala, 2013.)
Ovdje pogledajte zašto su se neke žene odlučile ne brijati: