Lažne i netačne vijesti o navodnoj štetnosti 5G mreža proširile su se putem društvenih mreža i drugih digitalnih kanala komunikacije, a na gotovo mističan način ova tehnologija je dovedena u vezu sa aktuelnom pandemijom COVID-19, piše Petar Popovski, profesor na Univerzitetu u Aalborgu i član Danske akademije za tehničke nauke, u tekstu objavljenom na portalu Medium.
Nažalost, piše profesor Popovski, negativni efekti panike koja je uzrokovana, brzo se prenijela iz digitalne sfere i interneta u stvari svijet, gdje smo svjedočili vijestima o podmetanju požara na lokacijama baznih stanica 5G mreže u Velikoj Britaniji, a kasnije se to desilo i u Holandiji, dok je u Hrvatskoj zapaljen javni Wi-Fi sistem pod izgovorom da je to 5G. To predstavlja zasigurno finalni poziv na buđenje struci i svim onima koji rade i poznaju bežične komunikacije ili su vezani za tu stručnu zajednicu, da izađu u javnost i pruže tačne i precizne informacije širom auditoriju.
Lično sam svjestan da je ova misija i zadatak, koji sam uzeo na sebe i ja i mnoge kolege širom svijeta, teška borba sa primitivnom ljudskom emocijom i strahom, sadržanim u rečenici “5G je štetan” koja se posljednjih dana najčešće tvitovala, iskazivala kroz GIF-ove, slike, memeove i zastrašujuća videa, koja podsjećaju na horor filmove u realnom svijetu. Nesumnjivo težak zadatak, ali pokušat ću da najvažnije iznesem na kratak i jednostavan način, koliko je to moguće, kroz 10 činjenica:
1. ‘Da li je biti zabrinut zbog 5G mreža čista glupost?’
Nije, prirodno je i potpuno razumljivo biti zabrinut zbog pojave novih tehnologija koje ne razumijemo kako rade i kako utiču na naše živote. Kao primjer, podsjetimo se, ljudi su masovno bili zabrinuti i kada se pojavila električna energija. U Mercedes muzeju, ako ga posjetite, možete čuti priču kako su ljudi prestravljeno bježali od prvih automobila, ali istovremeno nisu bili zabrinuti zbog starih tehnika prevoza kao što je upotreba konja i kočija.
Šta je danas drugačije u ovom kontekstu? Ljudi koriste bežične komunikacije već decenijama i 5G je još jedna nova bežična tehnologija (nastavite čitati prije nego odmah zaključite da tvrdim da je “5G samo još jedna bežična tehnologija” u smislu onoga što je ovdje glavno pitanje). Osim prirodnog i razumnog prava da budemo zabrinuti, ljudi isto imaju pravo da budu informirani, čak štaviše imaju obavezu da budu informirani prije formiranja stava o nekoj temi i bilo koje akcije koju preduzimaju protiv implementacije nekog novog tehnološkog rješenja u njihovoj okolini.
2. ‘5G je svuda oko nas, mogu osjetiti efekte radijacije’
5G još nije u širokoj upotrebi nigdje na svijetu. Koliko ljudi, koliko čitalaca ovog teksta, sada lično ima priliku surfati Internetom putem 5G-povezanog tableta, mobitela ili kompjutera? Čak i ako taj broj nije nula (mada je za očekivati da jeste), to je potpuno zanemarivo u odnosu na sveprisutne 4G, Wi-Fi, 3G, 2G ili čak Bluetooth uređaje poput bežičnih slušalica. Očigledno je da sva radijacija od komunikacijskih bežičnih mreža, kojom smo izloženi, potiče od svih drugih tehnologija koje koristimo decenijama, a nikako (ili eventualno minimalno) od novih 5G radio talasa.
3. ‘Ali, ja sam vidio da…’
Ako u tački 2. računamo ljude čija Wi-Fi kućna mreža “radi na 5G”, to ne znači da je to ta famozna “strašna” mobilna 5G mreža, nego da njihov kućni ruter emitira signal na 5GHz. I da, to nije ništa novo, prisutno je dvije decenije i koristi se za povezivanje vaših mobitela i laptopa sa ruterom i dalje na Internet na svakodnevnom nivou.
4. ‘Da li 5G tehnologija doprinosi širenju oboljenja COVID-19?’
Ova teorija je u nivou “hipoteze da je Zemlja ravna”. Ipak, da i na ovo pitanje odgovorimo pristojnije. Može se krenuti od činjenice da 5G nije do kraja razvijen niti se koristi masovno, ali činjenica je da 5G kao tehnologija ne može doprinijeti širenju oboljenja COVID-19. Ako bi se i tražila tehnologija koja je krivac brzo širenje ovog virusa, onda bi to mogli biti samo automobili i avioni, ali nisam siguran da bi i ta teza imala smisla. Ovim želim da kažem, da kada bi 5G zaista bio masovno instaliran u ovom teškom periodu pandemije COVID-19, naš udaljeni rad od kuće i to samo iskustvo i stepen uzajamne interakcije bio bi daleko veći i kvalitetniji, ali to prosto nije slučaj.
5. ‘Ta 5G bazna stanica će nas spržiti’
Ako smo zabrinuti zbog zračenja koje uzrokuju bežični komunikacioni sistemi, onda je prosto tehnička činjenica da najveće zračenje ne dolazi od baznih stanica, nego naših mobitela. To je tačno, sve dok hipotetički ne bi došli da stojimo odmah pored bazne stanice, što je fizički prosto nemoguće ili npr. držimo kućni Wi-Fi ruter ispod jastuka dok spavamo. Objektivno, teško je doći do baznih stanica, čak i za profesionalce koji rade na montaži i održavanju baznih stanica, taj prostor je zona zabranjenog kretanja, što je prostor od svega nekoliko metara od bazne stanice. Razlog je jednostavan: izračena snaga brzo opada sa povećanjem udaljenosti od bazne stanice, pa je signal koji emitiraju naši mobilni telefoni doslovno milion puta snažniji od signala bazne stanice na udaljenosti gdje mi uobičajeno koristimo naše uređaje, pa samim time i gdje se mi fizičko nalazimo.
Posmatrajmo ovo na sljedeći način: imamo radio kasetofon iz 1980-tih godina na svom ramenu i zvuk je mnogo jači čak i u poređenju sa zvukom velikim koncertnih zvučnika, ako stojimo na udaljenosti od nekoliko desetina metara od bine i tih zvučnika. Dovoljno je zamijeniti u ovoj slici u glavi taj radio kasetofon sa našim mobilnim telefonom, a baznu stanicu sa velikim koncertnim zvučnicima, efekti i snaga talasa se ponašaju veoma slično.
6. ‘Da, ali 5G koristi nove frekvencije’
Ovdje, pretpostavljam, se misli na frekvencije iz tzv. opsega mikrotalasnih frekvencija – mmWave, kao što su frekventni opsezi na 30 GHz i 60 GHz. Zaista, to je tačno da su u kontekstu mobilnih mrežnih komunikacionih sistema to frekvencije koje su nove (nisu se koristile u 4G mrežama ili prethodnim generacijama mobilnih sistema), oni nisu tako nove i nepoznate u širem kontekstu telekomunikacija i bežičnih komunikacija.
Podsjetimo se, da Wi-Fi standard 802.11ad već koristi frekvencije od 60 GHz; to su te iste frekvencije i uskoro će ih zračiti i naši kućni ruteri. Policijski radar već koriste frekvencije od 30 GHz za mjerenja brzine vozila. Naučna istraživanja efekta izloženosti zračenjima ovih frekvencija provode se godinama i niti jedna od njih nije dokazala bilo kakve štetne efekte. Ipak, i pored svega toga, dosadašnji napredak u razvoju 5G mreža uglavnom je usmjeren na rad u frekvencijskim opsezima ispod 6GHz, sličnim frekvencijama koje se već koriste u 2G, 3G, 4G, Wi-Fi i Bluetooth komunikacijama; mikrotalasni opseg nije u širokoj upotrebi sve do sada, a nismo sigurni ni u kojoj mjeri će zaista biti korišten.
7. ‘5G uređaj je mnogo štetniji nego 4G ili uređaji ranijih generacija’
Ako bi morao da izaberem jednu jedinu rečenicu da opišem glavni cilj kod dizajna bežičnih komunikacionih tehnologija, onda je to da moramo ponuditi veće brzine uz korištenje manje energije. Najvažnija činjenica, koju trebamo znati, je da nove bežične tehnologije postaju energetski efikasnije i štedljivije i kada je u pitanju slanje ili primanje podataka, tako da u većini slučajeva, mnogo više vata W snage se troši u starijim generacijama mobilnih mreža u poređenju sa 5G, za prenos iste količine podataka. Ukratko, većina primjedbi na 5G sisteme na socijalnim mrežama su na te iste socijalne mreže postavljene korištenjem uređaja koji mnogo više zrače danas, nego što će zračiti kada u upotrebi bude 5G sistem.
8. ‘Da li je iko provjerio da li su zračenja 5G sistema sigurna za zdravlje?’
Eksperti, koji uobičajeno rade na dizajniranju i analizama bežičnih komunikacionih sistema, nisu eksperti za sagledavanje efekata zračenja na ljudsko zdravlja, niti obratno. Ipak, ovi eksperti se na kraju sretnu i rade zajedno na procjeni efekata zračenja neke bežične tehnologije i određivanju dozvoljenog nivoa zračenja, kojem smijemo biti izloženi u dužem periodu; određene granice postaju granice dozvoljenog za dalji razvoj bežičnih mreža pa ih se inženjeri koji rade na dizajnu uređaja i baznih stanica strogo pridržavaju. Pojednostavljeno, jedna grupa eksperata bavi se kreiranjem “puteva” i određivanjem maksimalne brzine na njima, dok drugi rade na razvoju vozila i metoda da ta ograničenja budu ispoštovana. Nove preporuke o dozvoljenom nivou nejonizirajućeg zračenja i njegovog utjecaja na ljudsko zdravlje objavljene su u martu 2020. godine i prema tim posljednjim istraživanjima, ne postoji niti jedna indicija da je 5G zračenje štetno po ljude i živi svijet na ma koji način.
9. ‘Kako da objasnimo da su neke vlade zabranile 5G, kao naprimjer u Belgiji?’
Ako imamo čvrst dokaz da postoji vlada da je zabranila 5G i da je u tom dokumentu objašnjen razlog te zabrane, lično bi bio zainteresiran da ga pročitam. U vezi sa slučajem u Belgiji, provjeriti ovaj članak (na engleskom jeziku, u izvornom obliku), koji sam napisao za panel diskusiju o 5G od prošle godine; tu sam opisao da belgijski ministar, koji je donio tu odluku, nije bio vođen i nije raspolagao tačnim i nepristrasnim činjenicama.
10. ‘Ti si radio na razvoju 5G sistema i sada ih pristrasno braniš’
Ne, nisam, ali čvrsto stojim za telekomunikacionu tehnologiju, koja je, kako je ja vidim, ključna za održavanje društva i svih privrednih ,obrazovnih i drugih procesa u situacijama kao što je izolacija u kojoj se danas nalazimo zbog pandemije. Ako bi se ikad pojavio ijedan čvrst i naučno baziran dokaz, da zračenje uzrokovano upotrebom bežičnih telekomunikacionih tehnologija ima štetan utjecaj na ljudsko zdravlje, lično bi bio najglasniji zagovornik da se odmah vratimo na početak i prepravimo dizajn i arhitekturu te tehnologije u okvire definirane standardima o sigurnom zračenju, o kojima govorili iznad. Možemo uraditi i paralelu sa drugim industrijama, kao što je industrija automobila i prehrambena industrija, gdje se sigurnosni standardi stalno unaprjeđuju kako se unaprjeđuje i naše znanje o tim procesima i efektima na zdravlje; otkrivanjem prijetnji za našu sigurnost, uključujući zdravlje, ne treba da nas vrati nazad u kameno doba/konje.
Jedna stvar je jasna, a to je da ne možemo znati sve dugoročne efekte ni po zdravlje ni po nas kao vrstu u cjelini: ni zbog upotrebe aditiva u hrani, medicini i farmaciji, pa ni kada su u pitanju bežične tehnologije. Ipak, u najboljoj namjeri i sa znanjem kojim raspolažemo, mi danas imamo 5G, Wi-Fi i druge bežične tehnologije, za koje vjerujemo da su sigurne u smislu efekata radijacije, što potvrđuje i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Ipak, ja sam svjestan nekih drugih rizika, koje donose nove tehnologije, a ogledaju se u neodgovornom korištenju istih: surfanje Internetom i dopisivanje u vožnji; to bi nas naprimjer trebalo mnogo više brinuti od zračenja 5G.
I konačno, nakon svih pobrojanih tačaka i osvrta na njih, možda ste još uvijek zabrinuti zbog 5G i njegove potencijalne štetnosti zbog zračenja. U tom slučaju, niste samo zabrinuti zbog 5G, tada trebate da brinete i zbog svih drugih bežičnih tehnologija, koje su u ovom trenutku oko vas; odmah se odmaknite od mobilnog telefona, izbacite kućni Wi-Fi ruter iz stana, prestanite koristiti Bluetooth, koristite samo žični fiksni telefon i povežite se na Internet preko kabla. Ne mogu se složiti da ima smisla, ali makar bi za stepenicu više bili dosljedni vlastitim strahovima od 5G.
