U svijetu se danas obilježava Svjetski dan šale,1. april, kada se ljudi pokušavaju na razne načine našaliti jedni s drugima.
O nastanku Svjetskog dana šale postoji više teorija, ali ni jedna vjerodostojno ne objašnjava nastanak. Mnogi narodi su početak aprila povezivali sa neozbiljnošću, dok su ga drugi povezivali sa odlaskom zime i dolaskom proljeća.
Prema jednoj teoriji, Rimljani i Hindusi su slavili proljetni ekvinocij sa početkom 25. marta i završetkom na Novu godinu – 1. aprila. Kada je papa Gregor XIII 1582. godine Julijanski kalendar zamijenio novim, Gregorijanskim kalendarom, po kojem se Nova godina slavila 1. januara, mnogi novi datum nisu htjeli prihvatititi ili za njega nisu znali, pa su slavili po starom.
Prema teoriji profesora Josepha Boskina s univerziteta u Bostonu, rimski imperator Konstantin dozvolio je svojoj dvorskoj ludi Kugelu da bude “kralj na jedan dan”, jer su ga dvorske lude nasmijale izjavivši da bi bolje vladale imperijem od njega. Kugel je donio proglas u kojem je za taj dan tražio apsurdnosti i tako je nastao taj običaj. Međutim, i Boskinova teorija se pokazala samo prvoaprilskom šalom.
Načini obilježavanja ovog dana su različiti. U Francuskoj je tradicija da se pokuša zalijepiti slika ribe na leđima, u Portugalu pokušavaju da vas pospu brašnom, u Engleskoj je dozvoljeno praviti šale samo do podneva, itd.
Bez obriza na to kako je nastao, danas će mnogi ljudi pokušati da prevare jedni druge ne štedeći maštu.
Mediji također obilježavaju ovaj dan. Tako je BBC 1957. godine objavio fotografiju i vijest o uspješnoj berbi špageta u Švicarskoj, dok su američki mediji 1998. godine prenijeli oglas Burger Kinga koji reklamira novo jelo – hamburger za ljevake (left-handed whopper), prenose web stranice.
Bez obzira na porijeklo svjetskog dana šale, istina je da smijeh zdravlje čuva.
