Osnivač Microsofta Bill Gates (61) najbogatiji je čovek na svijetu i mnogi Amerikanci u njemu vide uzor. Nije ni čudo kada se zna da je prekinuo studije i osnovao softversku imperiju, koja mu je donijela bogatstvo od 84,5 milijardi dolara, odnosno 138,5 milijadri KM. Ipak, ne bi trebalo da se vodite njegovim primjerom, jer ga ka uspjehu nije vodio samo talenat.
Chang Liu, asistent za strategiju i kongitivne studije Ekonomskog fakulteta u Vorvicku, međutim, upozorava da “čak i ako biste do detalja kopirali ponašanje Billa Gatesa, ne biste postigli isti uspjeh kao on”. U članku za BBC ona ističe da Gatesova karijera nije zasnovana na izvanrednim rezultatima.
Gates nije izuzetak: pripadao je najvišem američkom sloju i posjećivao privatne škole, gdje je učio programiranje, dok čak 99,99 posto američke djece uopće nema pristup kompjuteru.
Časovi programiranja su bili temelj na kome je građena Gatesova softverska kompanija Microsoft, koju je, nakon napuštanja elitnog američkog univerziteta Harvard, pokrenuo zajedno s Polom Alenom. Prodor je ostvario 1980., kada je vodećoj kompjuterskoj kompaniji IBM prodao operativni sistem.
Kompanija IBM nije obratila pažnju na Billa Gatesa zbog njegovog izuzetnog programa, već zbog ličnih kontakata s njegovom porodicom. Prvi veliki uspjeh Gates zapravo duguje majci, koja je iskoristila lično poznanstvo s predsjednikom kompanije IBM.
– Uspješni ljudi često imaju veliku sreću, jer profitiraju od toga što se u pravo vrijeme nalaze na pravom mjestu – smatra Liu.
Ovo se odnosi i na Billa Gatesa i uspjeh Microsofta. Budući da je IBM koristio taj program za svoje računare, morali su da ga koriste i njegovi klijenti. Zbog toga je Microsoft bio u prednosti u odnosu na novije, a možda čak i bolje, programe, ističe ona, i tako je decenijama ostao na vrhu.
– Nesumnjivo je da su Gatesov talenat i rad igrali važnu ulogu u izuzetnom uspjehu Microsofta, ali to nije dovoljno da biste bili izuzetan talenat – objašnjava Liu.
Jedan od Gatesovih recepata za uspjeh navodno je bio njegov tajni broj 10.000: toliko je sati navodno kao omladinac učio programiranje i time udario temelje sopstvenoj karijeri.
Istraživanja, međutim, pokazuju da su mnogo važnije vanjske okolnosti, na koje pojedinac nema uticaja. U skladu s tim, za Gatesov uspjeh u manjoj mjeri je zaslužno tih 10.000 sati, a mnogo više njegov dobar učitelj programiranja.
Naporan rad će vam se, doduše, isplatiti ako želite da ostvarite dobre rezultate, “ali ostvariti izuzetan rezultat potpuno je druga priča”, ističe Liu.
