Mark Shuttleworth je imao snove koje se drugi nisu usudili ni sanjati. Taj IT-milijunaš iz Južne Afrike je htio odletjeti u svemir, a želio je i slomiti Microsoftovu nadmoć na tržištu. Posjet Međunarodnoj svemirskoj postaji ISS (International Space Station) je obavio još prije 15 godina i za tu ulaznicu platio 20 milijuna dolara. Međutim, san broj dva…
Kako bi se moglo razumjeti zašto je Shuttleworth svoj san broj dva – operacijski sustav za pametne telefone “Unity” – tek prvo naveliko najavio i izbacio na tržište, da bi ga sada sam proglasio propalim snom i okončao taj projekt, moramo se vratiti u 2004. godinu, prenosi DW.
Tada je Shuttleworth na Otoku Man osnovao tvrtku Canonical Ltd. Uz pomoć čitave jedne vojske pretežito neplaćenih dobrovoljnih pomagača je čovječanstvu počeo nuditi alternativu za Microsoftov Windows. Njegovo obrazloženje je bilo jasno formulirano: “Proprijetarni softver (poput Windowsa, red.) guši inovaciju, stvara umjetnu nestašicu i omogućava zlobne pojave tzv. Antifeatures poput digitalnog upravljanja pravima, nadzora i drugih monopolističkih praksi.” Ispostavilo se da je čovjek, koji je zaradio milijune s jednom komercijalnom konzultantskom službom za digitalne certifikate kodiranja, aktivist za slobodni softver (Open Source Software).
“Ubuntu” je riječ koja potječe iz jezika Zulu, može se prevesti kao “ljudskost” i označava jednu afričku filozofiju po kojoj sve dijeliš i koja povezuje čitavo čovječanstvo. “Ubuntu” je Shuttleworth izabrao i kao naziv za operacijski sustav kojega je razvila njegova tvrtka na temelju slobodne Linuxove tehnologije. Namjera je bila da se Ubuntu lako instalira i da se njime isto tako lako upravlja. Taj sustav je ponuđen besplatno i trebao je funkcionirati i na starijim i ne tako snažnim procesorima koji bi za aktualne verzije Windowsa bile prespore. S tim svojstvima se Ubuntu usmjeravao na korisnike u zemljama u razvoju i u onima u ubrzanom razvoju – kao i na sve one koji se ne mogu ili ne žele snaći s komercijalnim operacijskim sustavima poput onih od Microsofta ili Applea.
Bug br. 1: nadmoć Microsofta
Kao i kod svih drugih, tako i za Ubuntu postoji spisak svih prepoznatih, ispravljenih ili nekorigiranih pogreški, tzv. bugova. Kao bug br. 1 je Mark Shuttleworth 20. kolovoza 2004. zabilježio činjenicu da Microsoft vlada tržištem operacijskih sustava. S tom zabilješkom je postalo jasno da će Ubuntu programeri sve učiniti kako bi tu “grešku” korigirali. Ubuntu je zabilježio veliki uspjeh, ali samo u ciljnoj skupini kojoj je bio namijenjen. Prema broju korisnika je prvih mjeseci prešao sve ostale Linuxove operacijske sustave. I na serverima, području na kojemu je tradicionalno raširen Linux, Ubuntu je postao popularan. Na udjelima u tržištu kad su u pitanju Microsoftovi Appleovi sustavi se, međutim, nije ništa puno promijenilo, između ostalog iz zbog toga što je Windows bio predinstaliran na većini novih osobnih računala (PC). Tako je bug br. 1 godinama ostao neriješen.
A onda se pojavio pametni telefon
9. siječnja 2007. je jedan drugi IT-guru stupio na pozornicu na Macworld konferenciji u San Franciscu. Steve Jobs, tadašnji šef Applea koji je u međuvremenu preminuo, predstavio je prvi iPhone koji je tada predstavljao pravu malu revoluciju jer je to ustvari bio manje mobilni telefon, a više računalo u džepnom formatu s internetskim pristupom. Godinu i pol dana kasnije je gigant Google predstavio prvi pametni telefon s vlastitim operacijskim sustavom Androidom. A i telefoni s tim sustavom su bili računala u džepnom formatu. I odjednom PC-i i laptopi nisu bili više tako interesantni kao dotad.
Shuttleworth, u čije samoizabrane profesije spada i “vizionar”, uvidio je odmah tu šansu i odlučio Ubuntu tako preustrojiti da taj softver ne funkcionira samo na serverima i osobnim računalima. A zbog toga što je razvoj i širenje Ubuntua velikim dijelom plaćao iz vlastitog džepa, mogao se unatoč protivljenju IT-dizajnera, korisnika i fanova izboriti za novu radnu površinu za Ubuntu – jednu koja ne samo da je drukčije izgledala i funkcionirala od onog što se moglo prethodno vidjeti na kompjutorskim monitorima već je funkcionirala i na puno manjim monitorima. Dok je taj operacijski sustav iza kulisa nazvan “ljudskost”, u javnosti je predstavljen pod nazivom “Jedinstvo” (Unity).
Uređaji s Androidom i iPhonei su munjevito osvojili svjetska tržišta – i to tako obuhvatno da je Shuttleworth 2013. godine bug br. 1 mogao izbrisati sa svog spiska. Samo što se to nije moglo zahvaliti marljivim Ubuntu IT-dizajnerima, već ljudima koji stoje iza Androida i Appleovog sustava iOS koji su prekinuli Microsoftovu nadmoć na tržištu. I dok su iOS i Android druge operacijske sustave izgurali u beznačajnost, u pozadini je dalje rađeno na Unityju i popratnom softveru. Čak su se na Internetu pojavili i prvi Ubuntu pametni telefoni. Samo, u slobodnoj prodaju se gotovo nisu mogli naći.
Shuttleworth se predaje
Nakon sedam godina mučnih i skupih razvojnih procesa, Mark Shuttleworth je sada iznenadno objavio kraj Unity-ja. Jedan glasnogovornik njegove tvrtke je osim toga potvrdio da je došao kraj i naporima razvijanja jednog Ubuntu telefona ili tableta. Moć Googlea i Apple je izgleda bila ipak prevelika da bi Shuttleworth na svoj spisak stavio jedan novi bug br. 1 kojega bi htio korigirati.
Odluku koja mu je osobno teško pala je Shuttleworth obrazložio time da protiv novih giganata ne vidi više šansu za uspjeh Ubuntua u mobilnoj telefoniji. Umjesto toga on budućnost Ubuntua kao operacijskog sustava vidi za servere gdje je i dosad bilježio stalan uspjeh, na području cloud computinga i Interneta stvari kojim bi se trebali umrežiti hladnjaci, prekidači za svjetlo, termostati za grijanje i automobili.
No bez gorkog okusa se taj milijunaš ne oprašta od svojih planova. U jednoj diskusiji o promjeni kursa na Google+ je u pisanom obliku pretočio svoj bijes o tome da je Ubuntu nakon prvih uspjeha za neke fanova Linuxa postao zamjena za starog protivnika Microsofta i zaključio svoje izlaganje jasnim riječima: “F*** that s***”.
