Ukoliko pred Specijalni sud budu izvedeni oni koji se kao osumnjičeni pominju u izvještaju senatora Dicka Martija, desit će se tektonski poremećaji na kosovskoj političkoj sceni.
Specijalni sud za navodne zločine Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) usvojio je krajem marta Pravilnik o postupku i dokazima (Statut) i proslijedio ga na potvrdu kosovskom Ustavnom sudu, koji u roku od 30 dana treba da utvrdi da li je Pravilnik u skladu sa kosovskim Ustavom.
Pravilnik će stupiti na snagu sedam dana pošto Ustavni sud utvrdi da je taj dokument u skladu sa Poglavljem 20 Ustava.
Kad ovaj Pravilnik stupi na snagu, Specijalni sud (odnosno njegova vijeća) moći će da počnu sa radom, odnosno Specijalno tužilaštvo Davida Schwendimana će moći da podigne prve optužnice protiv osumnjičenih za ratne zločine koje su počinili pripadnici OVK.
Najkasnije u prvoj sedmici maja, stvoriće se zakonski uslovi koji će omogućiti Specijalnom sudu da podigne optužnice i počne sudske procese protiv osoba osumnjičenih za ratne zločine počinjene na Kosovu od 1998-2000. godine od strane nekih pripadnika i komandanata OVK, među kojima se spominju i imena nekih komandanata i visokih političkih funkcionera Kosova.
Specijalni sud, koji će suditi po optužnicama za ratne zločine visokih oficira bivše OVK, će funkcionisati na četiri nivoa – Osnovni specijalni sud, Apelacioni specijalni sud, Vrhovni specijalni sud i odjeljenje Ustavnog suda za Specijalni sud.
Sud će, kako je ranije zvanično saopšteno “voditi sudske postupke o navodima koji proističu iz Izvještaja Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope od 7. januara 2011, a u kojem se iznose navodi o teškim prekograničnim i međunarodnim krivičnim djelima”.
U tom izvještaju, specijalni izvjestilac Saveta Evrope senator Dick Marti, iz Švicarske pisao je o zločinima OVK nad otetim Srbima na Kosovu i u Albaniji i izneo sumnje “da su nekima od njih u Albaniji vađeni organi kojima je kasnije trgovano”.
Navode iz Martijevog izvještaja istraživala je, prije formiranja suda, specijalna radna grupa EU, koju je predvodio američki pravnik Clint Williamson. Pomenuti sud, čije će sjedište biti u Hagu, ima nadležnost za zločine počinjene od 1998. do 2000. godine.
Uzmi ili ostavi
Specijalni sud ponovo je ovih dana glavna tema na Kosovu, gdje vladaju stavovi dva tabora: onih koji smatraju da se time hapse oslobodioci i “degradira se pravedna borba koju je vodio OVK”, i druge grupe, koja smatra da će “sud očistiti političku scenu Kosova od onih koji se sumnjiče za zločine prije, tokom i poslije rata, i koji su u ime borbe i pod plaštom OVK činili velika nedjela, uzurpirali imovinu i vlast, obogatili se i postali moćni politički i finansijski faktori koji vedre i oblače Kosovom”.
Predsjednik Kosova Hashim Thaçi rekao je ovih dana da Kosovo nema ništa da sakrije i da je Speciajlni sud bio međunarodni projekat u stilu „uzmi ili ostavi“.
“Nema prostora niti potrebe za neku paniku, što se tiče Specijalnog suda, jer mislim da će on raščistiti one optužbe koje su falsifikat srpske vlasti o navodnim zločinima OVK, čime se želi degardirati oslobodilački rat.”
Jednostavno, taj projekat je bio “međunarodni projekat ‘uzmi ili ostavi’ za Kosovo”, rekao je Thaçi. On je istakao da je Srbija počinila genocid na Kosovu, ali da počinioci tog genocida još nisu osuđeni, a neki od njih su čak dio aktuelne vlastu u Beogradu.
Analitičari na Kosovu očekuje da će Specijalni sud izazvati promjene na političkoj sceni Kosova i promjene u kosovskoj političkoj eliti, odnosno da će neki akteri koji su bili na političkoj sceni skoro dvije decenije, sići sa nje. Ali, ukoliko se to ne dogodi, onda bi to bilo veliko razočerenje za građane Kosova, koji su umorni od siromaštva, nezaposlensoti, korupcije, kriminala, lažnih obećanja vlasti, izolacije, bezperspektivnosti, ubijanja nade…
Mediji na Kosovu spekulišu o mogućim imenima osoba koje bi se mogle naći na listi optuženih za ratne zločine, među kojima se pominju političari visokog ranga.
Novinar i osnivač kosovskog sajta Insajderi Vehbi Kajtazi, kaže da se istrage tog suda sprovode se na potpuno drugačiji način od onih koje vrši Euleks, Haški tribunal i UNMIK.
Prema njegovim riječima, pored Thaçija, aktuelnog predsjednika države i Kadrija Veselija (predsjednika najveće vladajuće stranke PDK i Skupštine Kosova), pod istragom su i potpredsjednik kosovske skupštine Xhavit Haliti i drugi iz tog ranga, bivši komandanti OVK. “Oni su pod istragom zbog niza zločina počinjenih prije i poslije rata. Ovaj sud je posljedica naše pasivnosti”, rekao je Kajtazi.
Ko ruši imidž OVK?
Predsjednik Odbora za zaštitu ljudskih prava veterana rata Kosova, Xhevdet Qerići, je protiv ovog suda jer smatra “da je međunarodna zajednica svijesna ko je činio zločine na Kosovu i onda treba da se bavi njima, a ne nama, koji smo se borili za oslobođenje od vjekovnog ropstva od Srbije i srpskog kriminalnog režima”.
Međutim, analitičari smatraju da niko ne može da ruši imidž Oslobodilačke vojske Kosova koliko su ga rušili oni koji su činili loša djela u njeno ime.
Polazeći od činjenice da se sudovi UNMIK-a i EULEX-a nisu se pokazali efikasnim, pa čak ni nezavisnim, jer su radili selektivno i pod političkim diktatom Vašingtona i Brisela, građani koji pozdravljaju početak rada ovog suda, koji će osloboditi kosovsku državu i društvo od terora takozvanih komandanata i oslobodilaca, strahuju da će i ovaj Specijalni sud, raditi selektivno i pod političkim pritiskom kao što se dogodio sa Krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, što će za Kosovo biti novi udarac i zivot u raljama kriminala, korupcije, siromaštva, bjede i izolacije.
Poznavaoci političkih prilika na Kosovu kažu da tretiranje slučajeva u ovom sudu može da utiče na untrašnjopolitička, institucionalna i društvena kretanja na Kosovu.
Glavni problem jeste što je na Kosovu sistem slab, a pojedinci jaki. Tako da se udar na jake pojedince, koji su uglavnom na važnim državnim i političkim funkcijama, može smatrati i udarom na sistem uopšte.
Za Kosovo će nastupiti teški dani kada Specijalni sud podigne optužnice. Kosovski političari i partije, ali i mediji i građani Kosova trebaju sebi da razjasne zašto je međunarodno pravosuđe moralo da preuzme nadležnost za utvrđivanje istine o Martijevom izvještaju, kada su prioritetne kompetencije za to pripadale Kosovu.
Odgovor na ovo pitanje je jednostavan: Kosovo nije uradilo domaći zadatak, to jest nije pokazalo političku volju da pokrene nezavisnu i efikasnu istragu o tvrdnjama o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti, pa je ova nadležnost prešla na međunarodne instance. Činjenica da se međunarodno pravosuđe bavi unutrašnjim pitanjem najmlađe države na evropskom kontinentu, prikazuje je u lošem svijetlu.
Prijevremeni izbori kao spas za PDK
Kruže glasine da je izjave u prilog optužnici dalo oko 400 ljudi od kojih će se njih 30, pod punim imenom i prezimenom ili anonimno, pojaviti pred sudom, kao i da su na osnovu specijalnog programa zaštite glavni svjedoci iz Martijevog izvještaja, među kojima i neki pripadnici OVK, odavno van Kosova i da sa izmjenjenim identitetima žive u zapadnoevropskim zemljama.
Ove glasine dobijaju na vjerodostojnosti kada se zna da su svjedoci Ahilova peta pravosudnog sistema na Kosovu, kako je to svojevremeno ocjenio Fond za humanitarno pravo – Kosovo, jer su oni i njihove porodice izloženi pritisku i napadima, a životi su im u stalnoj opasnosti.
Početak rada Specijalnog suda za ratne zločine jedan je od razloga zbog kojeg se traže prijevremeni izbori na Kosovu. Izbore već odranije traži opozicija, ali nešto slično su najavili ovih dana i u Demokratskoj partiji Kosova (PDK), vodećoj vladajućoj stranci, čiji predsjednik Kadri Veseli, već uveliko vodi predizbornu kampanju.
Mogućnost prijevremenih izbora za sada odbijaju iz druge vladajuće stranke, Demokratskog saveza Kosova (LDK) premijera Isa Mustafe, uz konstataciju da za njima nema potrebe jer “vladajuća većina funkcioniše dobro”, ali dodaju da su spremni i za tu varijantu. EU i SAD protive se prijevremenim izborima jer strahuju da podizanje optužnica Specijalnog suda može izazvati tenzije u kampanji i uticati na izborni proces i rezultate izbora, budući da se očekuje da će među optuženima da budu i poznati političari. A visoki zvaničnik SAD-a, Hoyt Brian Yee, tokom boravka u Prištini ovih dana, izjavio je da “izbori ne rješavaju ništa i da Kosovo ima preča posla.”
Analitičari procjenjuju da ukoliko se izbori održe prije podizanja optužnica, mada je to malo vjerovatno, onda PDK ima šansu da ponovo bude najjača politička stranka. U suprotnom, ona će doživjeti veliki poraz od koga dugo neće moći da se oporavi.
Sve u svemu, ukoliko se pred Specijalni sud izvedu oni koji se kao osumnjičeni pominju u Martijevom izvještaju, onda će to biti svojevrsni “cunami” koji će izazvati tektonske poremećaje na kosovskoj političkoj sceni i na neki način odrediti pravac kretanja mlade kosovske države i društva u cjelini.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere. Izvor: Al Jazeera.
