Čelnici Evropske unije ponovili su na samitu u Briselu da su vrata EU zemljama Zapadnog Balkana otvorena i da će pomoći regionu da prebrodi opasne zategnutosti izazvane neželjenim sukobima. Zbog svega su, kako su kazali, u strahu da moguća nestabilnost ugrozi i samu Evropu i omogući još veći upliv “moćnih stranih sila”, najviše Rusije.
To je danas sažeti zaključak analitičara u medijima EU, a britanska premijerka Theresa May je saopćila da Velika Britanija želi da 2018. u Londonu organizuje novi susret na vrhu sa Zapadnim Balkanom imajući u vidu “mogući porast nestabilnosti i opasnost po kolektivnu sigurnost”, javlja Beta.
May je posebno naglasila da je tu poguban ruski utjecaj na region, tako da je u suštini, kako su prenijeli neki upućeni britanski izvori, glavna briga da se spriječi širenje upliva Rusije u regionu.
Britanska premijerka je ranije naglasila i da bi se “morala preispitati politika proširivanja”, što bi značilo da nove zemlje i ne moraju biti primljene u puno članstvo, što se poklapa i s činjenicom da je Velika Britanija upravo u postupku izlaska iz članstva u EU.
Evropski diplomatski zvaničnici kažu da se može očekivati tjesnija ekonomska saradnja EU i država regiona i da takvu saradnju moraju osjetno pojačati međusobno i same zemlje Zapadnog Balkana, ali da o “nekim novim parama ili prečicama za članstvo nema govora”.
Neće, dakle, biti usvojena neka nova politika i koraci za Zapadni Balkan, ali će, rečeno je, evropski lideri i zvaničnici češće putovati u taj region da bi podstakli evropske reforme.
Jedan visoki zvaničnik EU je istakao da je “to važno za zemlje na Balkanu… da bi se vidjelo da nisu napuštene, već da je njihov jedini put uključivanje u EU”.
Većina u EU ipak smatra da je Zapadni Balkan bio gurnut u stranu zbog unutrašnjih i vanjskih kriza koje su skolile Uniju, pa je, izuzev Srbije i Crne Gore koje pregovaraju o članstvu, došlo i do nazadovanja u političkim i ekonomskim reformama i uvreženju demokratije u ostalim zemljama područja.
– Tako je i proces proširivanja došao na ‘tanku granu’, a ubjedljivost Evropske unije kao partnera je osjetno izgubila na snazi – rekli su zvaničnici u Vijeću ministara EU.
To je podstaklo na hitne korake da se situacije preokrene i šefovi država ili vlada EU su razmotrili kako bi opipljivo zaustavili širenje sporova i prijetnje sukoba unutar i između nekih zemalja na Zapadnom Balkanu, ali o nekim konkretnim novim polugama podrške još nije bilo riječi.
To je u pauzi zasjedanja potvrdio pored ostalih slovenački premijer Miro Cerar koji je rekao da je Slovenija, s iskustvom i većim bliskim razumjevanjem zbivanja u regionu, u više navrata tražila od institucija EU i posebno visoke predstavnice Federice Mogherini da se krene u osmišljeno djelovanje i spriječi širenje zategnutosti na Zapadnom Balkanu.
On je, međutim, dodao da je još rano razmišljati i o nekim opipljivim potezima EU, iako je situacija zabrinjavajuća pa i opasna. Izvori u Briselu su primjetili da je osjetno dovedeno u pitanje uvjerenje građana i političara na Zapadnom Balkanu da EU zaista želi da pomogne njihov put u članstvo i da radi na tome, što je “izazvalo rast nacionalizma, etničkih napetosti i nakon 20 godina relativnog mira balkanski zli duhovi se ponovo vraćaju”, prenosi Beta.
