Direktor Međunarodne krizne grupe za Zapadni Balkan Marko Prelec uvjeren je da je sporazum Beograda i Prištine moguće postići.
“Još ima par dana da se desi čudo”, kaže za Prelec, ali dodaje da će sporazum kad-tad, u svakom slučaju biti postignut jer je obema stranama u interesu da do njega dođe.
“Ne vidim nikoga bitnog ni u Beogradu ni u Prištini koji misli da je ovo kraj priče”, ukazao je Prelec, koji već godimama prati situaciju na Zapadnom Ballkanu za MKG, uticajnu nevladinu organizaciju čiji se izvještaji pažljivo čitaju u Briselu i Vašintonu.
Jedini koji se nadaju propasti sporazuma su, prema njemu, lideri Srba sa sjevera Kosova. “Njima se nije svidjela ni autonomija koju je u svojoj rezoluciji predložila skupština Srbije, a kamoli prijedlog Brisela”, kaže on.
Prelec smatra da nisu u pravu oni koji opužuju Beograd za to što sporazum nije postignut u roku koji je Evropska unija zacrtala.
On vidi Ahtisarijev plan kao centralnu tačku nesporazuma Srba i Albanaca.
“Priština hoće da primjeni Ahtisarijev plan, dok Beograd želi njegovu suštinsku promjenu”, kaže on i dodaje da nije sasvim jasno šta su zahtjevi srpskog tima.
“To što Beograd hoće je fluidno i varira od podjele, preko nekakve široke autonomije, pa do zamrzavanja problema, ali osnovno je da se traži promena Ahtisarijevog plana”, kaže.
Prelec primećuje da Brisel nema mnogo razumijevanja za taj stav.
Po njegovom mišljenju, Beograd bi – ukoliko želi rješenje za kosovske Srbe koje je povoljnije od onoga što je predložio Ahtisari – morao da pokaže dobru volju i ponudi međunarodnoj zajednici nešto više, na primjer u Preševskoj dolini.
“U pravu su preševski Albanci kada kažu da nemaju ni blizu onoliko prava koliko bi kosovski Srbi imali prema briselskom prijedlogu”, tvrdi Prelec, uz konstataciju da je stanje na jugu Srbije “tako bjedno da bi Beograd uz minimalni napor mogao znatno da ga poboljša, čime bi poboljšao i imidž Srbije”.
Prelec kaže da je ono što se čulo na nedavnoj debati o međunarodnim sudovima u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija bio korak u suprotnom pravcu.
“Ta debata je bila tragična, unazadila je imidž Srbije za dvadeset godina”, kaže on i dodaje da je, umjesto ozbiljne rasprave, Vuk Jeremić organizovao događaj kao neku vrstu osvete Haškom tribunalu zbog oslobađajuće presude hrvatskim generalima.
“Za Beograd bi bilo najbolje da se to što prije zaboravi”, kaže on.
I pored svega, Prelec je optimista da će problemi između Beograda i Prištine u dogledno vrijeme biti rješeni, i to bez pribjegavanja nasilju.
“Sporazum će biti postignut, sada, na jesen ili slijedeće godine, a onda će Srbija početi pregovore o pridruživanju EU”, uveren je Prelec. On, međutim, ukazuje da će evropske integracije biti u zastoju sve dok ovo pitanje ne bude rješeno.
