Značajno je nanovo istaći i podsjetiti da je obaveza poštivanja prava i sloboda garantiranih Konvencijom i njenim protokolima u Bosni i Hercegovini nastala već stupanjem na snagu Ustava Bosne i Hercegovine dana 14.12.1995. godine koji u članu II proglašava Konvenciju izravno primjenjivom u Bosni i Hercegovini, dajući joj prioritet nad svim ostalim zakonima. To, dakle znači da niti jedan zakon Bosne i Hercegvine, a to se u ovom trentku posebno odnosi na Izborni zakon, ne dopušta kršenje Konvencije i da samim time biva diskvalificiran i Konvencija se direktno primjenjuje. Istovremeno treba podsjetiti da ovo znači da su odluke suda u Strazburu iznad presuda Ustavnog suda BiH i da je neprihvatljivo pozivati se na izvršavanje odluka Ustavnog suda, a ne provoditi odluke suda iz Strazbura.
Dakle, pokušaji da diskvalificiraju građanska prava, a uvedu sistem etno-nacionalnih ekskluziviteta u izborni sistem, predstavlja rušenje države i jednog od temelja njenog postojanja Ustava i Evropske knvencije o ljudskim pravima. Svako pristajanje na takve izmjene Izbornog zakona, koji je poslije Ustava najvažniji zakonski akt jedne države, predstavljao bi izdaju i njeno rušenje i proizveo bi nesagledive posljedice opasne po mir i stabilnost države.
Bosna i Hercegovina je ratificirala Konvenciju dana 12.07.2002. godine i tim činom je prihvatila nadležnost Europskog suda za ljudska prava da odlučuje o aplikacijama/zahtjevima bilo koje fizičke osobe, nevladine organizacije, skupine pojedinaca ili druge države članice koji tvrde da su žrtve povrede prava utvrđenih u Konvenciji što ih je počinila Bosna i Hercegovina. Ratifikacijom Konvencije Bosna i Hercegovina se obavezala i da će se podvrgnuti konačnoj presudi Europskog suda za ljudska prava u svakom sporu u kojem sudjeluje kao stranka. Presuda u kojoj Sud utvrdi da je došlo do povrede prava predstavlja uputu državi na koju se odnosi da osigura poduzimanje određenih korekcijskih mjera kako bi se utvrđena povreda prava ispravila, oštećenom isplatila naknada i spriječilo ponavljanje istih ili sličnih povreda u budućnosti.
Stranka za Bosnu i Hercegovinu upozorava, imajući u vidu sve naprijed navedeno, nema mogućnosti za neke bitne promjene Izbornog zakona a da se prije toga ne izvrše izmjene Ustava Bosne i Hercegovine i iz njega uklone diskriminirajuće norme, a vezane za presudu Sejdić-Finci.
