U regionu su zabilježene velike temperaturne oscilacije u pojedinim dijelovima od čak dvadesetak stepeni, javlja Anadolu Agency (AA).
Tako je primjerice u Gospiću (Hrvatska) izmjereno minus šest, Gornjem Vakufu (BiH), Sjenici (Srbija) i Kolašinu (Crna Gora) bilo je minus pet, dok je istovremeno u Negotinu (Srbija) i Dubrovniku bilo po + 12 stepeni Celzijusa.
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina minusi su zabilježeni u Krajini i jugozapadnom dijelu Bosne, pa je tako u Sanskom Mostu bilo minus tri, Prijedoru, Bugojnu, Livnu i Jajcu minus dva, a Sarajevu, Bosanskom Novom (Novi Grad) i Bileći minus jedan, dok je na Bjelašnici izmjereno nula stepeni Celzijusa.
U Hrvatskoj su minusi zabilježeni u Pazinu i Kninu gdje je bilo minus dva, dok je u zagrebu bilo nula stepeni celzijusa.
Minusa u Srbiji je bilo na jugu, pa je tako u Vranju, na Kopaoniku, ali i Požegi bilo minus dva, u Leskovcu minus jedan, dok je istovremeno u Beogradu bilo plus sedam stepeni Celzijusa.
Rijetki minusi zabilježeni su i u Crnoj Gori, većinom na sjeveru, pa je tako u Pljevljima bilo minus dva stepena Celzijusa. Na Cetinju je bilo nula stepeni, u Podgorici tri stepena, a u Herceg Novom i Baru po deset stepeni Celzijusa iznad nule.
Usljed značajno visokih temperatura za ovo doba godine snijeg je rijedak u regionu, pa ga ima uglavnom na planinama.
Najveći u regionu je na Bjelašnici (BiH) i Zavižanu (Hrvatska) gdje ga ima po 83 centimetra.
U BiH ga još ima u Han-Pijesku i to deset, te na Ivan Sedlu šest centimetara. Kada je u pitanju Hrvatska snijeg je registrovan na području nacionalnog parka Plitvice i to u visini od tri, te u Gospiću dva centimetra.
Snijega u Srbiji najviše ima na Kopaoniku i to 32 centimetra, a na Zlatiboru svega četiri centimetra i u Sjenici tri.
U Crnoj Gori najviše snijega je na Žabljaku i to 31 centimetar, a u Kolašinu sedam, te u Rožaju tri centimetra.
