Kada smo bijesni raste nam krvni pritisak, od ljubomore ne možemo spavati pa nam zbog toga slabi organizam, od stresa se dobivaju dijabetes i razna kardiovaskularna oboljenja. O svemu tome smo mnogo puta slušali i čitali.
Međutim, posljednjih godina razvila se posebna oblast medicine, psihosomatska medicina, koja se isključivo bavi istraživanjem kako raspoloženje utječe na zdravlje.
Razne studije utvrdile su da je utjecaj raspoloženja na naše zdravlje kud i kamo veći nego što se do nedavno mislilo.
Svađa: Sami sebi dižemo pritisak
Skupina američkih znanstvenika ustanovila je da, kada se sa nekim svađamo, sami sebi podižemo krvni pritisak. Tako prouzrokovana hipertenzija kasnije se teško liječi i može uzrokovati dugoročne posljedice.
Čak i poslije više sedmica nakon svađe, ako se sjetimo te neugodne situacije, krvni pritisak nam ponovo skače.
Što se više i češće sa nekim svađamo, sve više povećavamo rizik da se razbolimo. Ako smo skloni svađama do te mjere da se sa nekim svakoga dana raspravljamo, negativni učinci po zdravlje su dvostruko veći.
A zašto je to tako? Zato što se, dok svađa traje, pojačava lučenje cikotina, tvari koje uzrokuju upalne procese u organizmu, artritis, dijabetes, kardiopatska oboljenja pa čak i tumore.
Psihički pritisak: Udar na mozak
Stalan psihički pritisak je jako negativan za fizičko zdravlje. Stručnjaci sa Stanforda ustanovili su da, ako mozak trpi konstantan pritisak, dolazi do opstrukcije svih dugoročnih projekata, slabljenja pamćenja i preciznosti, brzog zamaranja i depresije.
Višegodišnji, hronični stres ima za posljedicu rast nivoa glukoze i masnih kiselina u krvi. Zato osobe koje su stalno pod stresom spadaju u rizičnu skupinu da obole od dijabetesa i raznih kardiopatija. Pod stresom raste i nivo lošeg holesterola.
Ljubomora: Najveći rizik po zdravlje
Ljubomora je bez premca negativno osjećanje koje se najgore odražava na naše i fizičko i psihičko zdravlje. Ustvari, ona obuhvaća više negativnih emocija odjednom – strah, stres i bijes. Zato se od ljubomore pojačava lučenje adrenalina što uzrokuje nesanicu.
Nije dobro ni prikrivati osjećaje, jer potiskivanjem emocija također raste koncentracija adrenalina, srce ubrzano kuca i povećava se krvni pritisak.
Plač: Emocija koja oslobađa
Zanimljivo je da se, dok plačemo, u znatnoj mjeri oslobađamo negativnih emocija. Britanski znanstvenici tvrde da njih bukvalno suzama izbacujemo iz organizma.
Ako se uzdržavamo od plakanja bit ćemo još više ranjivi, jer nismo iskoristili način koji nam je priroda dala da se oslobodimo štetnih tvari koje utječu na imunološki sistem, moždanu aktivnost, pa čak i na probavne organe. Suze su, dakle, višestruko korisne.
Zaljubljivanje za bolje pamćenje
Kada smo zaljubljeni, u našem organizmu raste nivo faktora razvoja neurona (NFG) i to sa dužim efektima koji mogu trajati i do godinu dana.
NFG je tvar koja obnavlja ćelije mozga, regenerira nervni sistem i poboljšava pamćenje.
Smijeh: Univerzalni lijek za dušu i tijelo
Kada se čovjek glasno smije, dolazi do opuštanja mišića i opada lučenje hormona stresa pa samim tim i krvni pritisak postaje stabilan. Stručnjaci sa američkog univerziteta Maryland utvrdili su da smijeh smanjuje rizik od srčanog udara, jer umanjuje posljedice stresa koji oštećuje unutarnje zidove krvnih žila.
Odgovarajuća doza smijeha je poput tjelesnih vježbi – sagorijeva kalorije i dovodi do aktiviranja više od 400 mišića. Zato nađite načina da svakoga dana priuštite sebi dovoljnu dozu smijeha, bar toliko možete učiniti za sebe i svoje zdravlje.
Šta sve može smijeh
1. Smijeh stopira lučenje kortizola i epinefrina, hormona koji izazivaju stres;
2. Snižava nivo holesterola u krvi;
3. Smanjuje količinu loših proteina koji mogu uzrokovati aterosklerozu;
4. Regulira krvni pritisak;
5. Potiče lučenje endorfina, hormona zaslužnog za dobro raspoloženje koji
istovremeno ublažava bol.
