Priča o otcjepljenju Republike Srpske i mogućnosti novog rata u BiH ponovo je aktuelizirana ovih dana kroz intervjue članova Predsjedništva BiH za Deutsche Welle. Tačnije, odgovarajući na pitanja da li bi pokušaj otcjepljenja RS-a značio i rat, oni su odgovorili potvrdno, što su uostalom isticali mnogi političari sa ovih prostora i ranije.
Odgovarajući na pitanje o mogućnosti održavanja referenduma u RS-u i otcjepljenju tog dijela BiH, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović rekao je da će bosanskohercegovačke patriote u slučaju pokušaja otcjepljenja RS-a biti na strani odbrane teritorijalnog integriteta BiH. Uslijedilo je pitanje o spremnosti na “najgori mogući scenario”.
– Dakle na rat? Jesam – odgovorio je Izetbegović, dodavši da “svako ko voli ovu zemlju mora biti spreman ići do kraja kada je u pitanju njen teritorijalni integritet”.
Da bi pokušaj otcjepljenja RS-a u BiH izazvao novi rat, smatra i srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.
– Evo, desi se, recimo, referendum o nezavisnosti. I kažu građani, što bi vjerovatno bio slučaj, da su za nezavisnu RS. I šta ćemo onda? U ovom trenutku se mi sami ne možemo dogovoriti. U ovom trenutku ne postoji niti jedna međunarodna snaga koja bi iza toga stala, zbog hiljadu razloga. Prva Srbija ne bi stala iza toga zbog Kosova. Ko će nam pomoći da to realiziramo? Postoji samo treći način kako to možete uraditi, a to je ratom – kazao je Ivanić za Deutsche Welle.
Iako je dio javnosti i medija, većinom iz Srbije i Republike Srpske, ovakve izjave ocijenio kao “ratnohuškačke”, slične stavove mogli smo čuti proteklih godina od gotovo svih važnijih političkih ličnosti na Balkanu, ali i od predstavnika međunarodne zajednice koji su složni u uvjerenju da je isključivo Dejtonski sporazum garant mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini i da se to mora poštovati.
Predsjednik Demokratske fronte i bivši član Predsjedništva BiH Željko Komšić u avgustu 2013. godine, odgovarajući na direktno pitanje šta će se dogoditi ukoliko Milorad Dodik pokuša realizirati svoje prijetnje i otcijepiti RS, kazao je kako će u tom slučaju državu braniti ne samo Bošnjaci nego i mnogi drugi, uključujući i njega lično.
– Budala je onaj ko misli da tako neće biti ako se pokuša otcijepiti dio zemlje. Cijepati zemlju sigurno vodi u rat. Zato je to glupa politika. Sve može, o svemu možemo razgovarati, ali o tome ostaje li BiH cijela ne možemo nikako – kazao je Komšić.
I predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u svojim izjavama u više navrata indirektno potvrdio da bi pokušaj cijepanja teritorije doveo do novog sukoba u Bosni i Hercegovini. U intervjuu za Večernje novosti prošlog mjeseca, Vučić je kazao da “veoma brine” zbog situacije u Bosni.
– Volio bih da se izbjegne mogućnost bilo kakvog sukoba. Moj stav je da poštujemo integritet BiH, kao i integritet RS u okviru BiH – kazao je Vučić.
U jednoj od svojih ranijih izjava za srbijanske medije, Vučić je rekao: “Nama treba mir po svaku cijenu i mi ćemo ga čuvati. Poštujemo integritet BiH, ali Republika Srpska neće nestati, što je u skladu s Dejtonskim sporazumom.”
I bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić mišljenja je da bilo kakvo cijepanje i podjele BiH ne bi išle mirnim putem.
– Podjela ne bi išla bez novoga rata, to je svakome jasno. Dakle, podjela već i zbog toga ne dolazi u obzir. Unutarnji preustroj BiH svakako je put prema rješenju, jer sadašnja entitetska podjela trajno blokira BiH kao državu i čini je nefunkcionalnom. Bitno je da se podjela ne radi na nacionalnoj osnovi, jer bi to samo produbilo već postojeće podjele, dalje getoiziralo svaki od tri konstitutivna naroda i bilo uvod u odumiranje BiH kao jedinstvene države. Upozoravam da kada govorim o jedinstvenoj državi, ne mislim na unitarnu državu – izjavio je Mesić prije dvije godine za bh. medije.
Govoreći o raspisivanju referenduma o Danu RS-a prošle godine, ali i o najavama drugih referenduma koje dolaze iz tog entiteta, visoki predstavnik Valentin Inzko upozorio je da se “ne treba igrati vatrom”.
– Čuli smo za mogući referendum u Srebrenici, onda za drugi, da se ukida RS na državnom nivou. To je u nekom smislu otvaranje Pandorine kutije. Mada je za Srebrenicu PIC 2007. godine rekao da treba poštovati Ustav BiH i da je Srebrenica dio RS. Ja razumijem frustracije nekih ljudi tamo, ali ne treba otvarati Pandorine kutije, ne treba se igrati vatrom – rekao je Inzko.
