Doktorica Mirela Delibegović je 1994. godine iz ratom zahvaćene Bosne i Hercegovine otišla u Škotsku, gdje je završila prestižne fakultete, a sada i došla do značajnih otkrića u medicini.
Iznenadila sam se kada sam vidjela koliko sam poruka dobila iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, mnogi su se javljali da kažu koliko im je drago što su naši ljudi uspješni i rade na nečemu što može voditi ka nekom lijeku, opisuje svoje oduševljenje reakcijama doktorica Mirela Delibegović, nakon što su u svjetskim i regionalnim medijima objavljeni zapanjujući rezultati istraživanja kojeg je njen tim proveo u primjeni novog lijeka “Trodameskina”.
Dobijen iz jedne vrste morskog psa, “Trodameskin” se već klinički ispituje u slučajevima raka dojke i dijabetesa tipa 2, međutim, tim doktorice porijeklom iz Tuzle sada je istražio njegovu primjenu kod kardiovaskularnih bolesti. Pokazalo se da korištenje samo jedne doze smanjuje masnoće i kalcifikate unutar arterija – smanjujući rizik od srčanog i moždanog udara i ostalih kardiovaskularnih problema.
Mirela Delibegović, koja je 1994. godine otišla iz ratom zahvaćene Bosne i Herceovine u Edinburgh, gdje je dobila stipendiju jedne srednje škole, a nakon toga stekla diplomu iz farmakologije, doktorat iz biohemije i završila postdoktorski studij na Harvardu, profesionalna i naučna iskustva primijenila je u ovom značajnom istraživanju, za koje je sredstva osigurala Britanska fondacija za zaštitu srca.
Uskoro rezultati za ‘Trodameskin’
Trenutno je ispitivanje provedeno samo kod miševa, a tim doktorice Delibegović zatražio je i etičku dozvolu za primjenu kod ljudi s kardiovaskularnim oboljenjima i dijabetesom. Odgovor, dodaje, očekuju “svaki dan”.
“Mi smo htjeli provjeriti kako možemo koristiti ‘Trodameskin’ u tretiranju kardiovaskularnih bolesti, kao, naprimjer, kod ateroskleroze. Aterosklerotski plakovi se nalaze u svim našim arterijama i što više starimo, one postaju manje elastične, stvara se sloj masnoće, koji se onda kalcificira. Znamo da su gojaznost i dijabetes tip 2 uglavnom rizični faktori za aterosklerozu, tako da smo htjeli ispitati da li se tu može koristiti ovaj lijek, da smanjimo aterosklerozu i time smanjimo rizik od srčanih napada, moždanog udara i ostalih kardiovaskularnih problema.”
U tome su koristili dvije vrste miševa, budući da se kod ovih životinja, slično kao kod ljudi, stvaraju aterosklerotski plakovi. Jedni su bili dio dugotrajnih, a drugi kratkotrajnih eksperimenata.
“U prvim eksperimentima smo dali miševima ‘Trodameskin’ od početka procesa ateroskleroze, kada se ti plakovi stvaraju. A također smo imali i miševe kod kojih su se već stvorili plakovi i njima smo na kraju dali samo jednu dozu ‘Trodameskina’. Nakon četiri sedmice smo pogladali kako izgleda unutrašnjost njihovih arterija i da li ima manje masnoće i kalcifikata. I šta smo otkrili – imali smo iste rezultate i oni su bili pozitivni, bilo je mnogo manje te inflamacije unutar arterije, manje plakova.”
‘Nikada se nisam smatrala izbjeglicom’
Međutim, kako nastavlja objašnjavati doktorica Delibegović, otkrili su još jednu stvar koju nisu očekivali.
Tim doktorice Delibegović je, kaže, veoma entuzijastičan zbog ovih otkrića.
“Mi smo svi u nauci, i to volimo raditi. Svi smo na doktorskim ili postdoktorskim studijama i svi smo zajedno radili da dođemo do rezultata.”
Mirela Delibegović je u Škotsku otišla 1994. godine iz ratne Bosne i Hercegovine, kada je dobila stipendiju srednje škole “George Heriot’s School” u Edinburghu, koja dodijeljuje školarine djeci iz ratnih područja. Stipendije sada dobijaju djeca iz Sirije, a doktorica Delibegović im je ovo ljeto govorila o svom iskustvu prije 23 godine – kako je iz ratnih okolnosti doći u novu školu i novu sredinu.
Međutim, kaže, ona se nikada nije smatrala izbjeglicom. Njeni roditelji su ostali u Tuzli, a ona je bila zajedno sa sestrom, koja je u Škotskoj studirala pravo.
Čeka ponude od kolega iz Bosne i Hercegovine
“Kada sma bila u školi, uvijek sam mislila da ću se vratiti u Bosnu i Hercegovinu, ali sam se istovremeno prijavljivala na fakultete u Škotskoj. Primili su me na Univerzitet u Edinburghu i dali stipendiju za sve četiri godine. Ovdje se zaista cijeni težak rad, učenje – tako da sam morala imati dobre rezultate da bih dobijala tu stipendiju.”
Nakon toga dobila je i stipendiju na Univerzitetu u Dundeeju, gdje je upisala postdoktorski studij iz biohemije, a zatim je dobila i ponudu sa Harvarda i sredstva od američke fondacije za istraživanje srca da četiri godine radi na protetinu PTP1B.
Doktorica Delibegović kaže da trenutno nije dobila konkretne ponude od kolega i institucija iz Bosne i Hercegovine za potencijalnu saradnju ili prenošenje znanja i iskustva mladima.
“Bila bih veoma sam sretna da mogu na bilo koji način pomoći mladim umovima u Bosni i Hercegovini. Nadam se da će biti nešto od toga”, kazala je na kraju razgovora za Al Jazeeru doktorica Mirela Delibegović.
