Stara pošast mogla bi postati veća prijetnja za ljudsko zdravlje od raka.
Tuberkuloza, izlječiva bolest, svake minute ubije troje ljudi, a iako većina ljudi misle da ju je naša medicina uspjela iskorijeniti, to je daleko od istine. Naime, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, tuberkuloza se i dalje nalazi u top pet najčešćih uzroka smrti kod ljudi, iza srčanih bolesti, moždanog udara, infekcija donjeg respiratornog trakta i hroničnih opstruktivnih plućnih bolesti.
Svake godine od tuberkuloze umre oko 1,7 miliona ljudi, a prema procjenama WHO-a, čak 10,4 miliona ljudi oboljelo je od ove bolesti u 2016. godini.
Jedan oboljeli može zaraziti 15 ljudi
Iako je izlječiva, tuberkuloza je dan-danas ostala epidemija, a čak trećina oboljelih ne dobiva zdravstvenu njegu. Vakcinisanje protiv tuberkuloze ukinuto je u velikom broju razvijenih zemalja. Doktoru se moraju javiti svi koji kašlju dulje od tri sedmice, iskašljavaju krv, osjećaju bol u prsima dulje od tri sedmice te oni koji imaju temperaturu i noćno znojenje duže od tri sedmice.
Bacil tuberkuloze čovjek može dobiti udišući zrak kojeg zaraženi iskašlje ili preko prašine, ako su kapljice pale na tlo, osušile se i zalijepile za prašinu.
Zaraza se širi i preko hrane (preko mlijeka ili maslaca od tuberkuloznih krava) te dodirom (putem kože i sluznice, najčešće kod djece koja pužu, preko igračaka ili poljupca).
Tuberkuloza je zarazna bolest od koje ljudi obolijevaju i umiru i u 21. vijeku. Uzročnik tuberkuloze je acidorezistentna bakterija (Mycobacterium tuberculosis) koju je Robert Koch otkrio 1882.godine. Bolest koja prvenstveno zahvaća pluća može zahvatiti i neke druge organe, kao što su limfni čvorovi, plućna maramica, mozak, bubrezi, zglobovi i drugo, pa tada govorimo o vanplućnoj tuberkulozi.
Prenosi se kapljičnim putem, pa jedan oboljeli može zaraziti od 10 do 15 osoba godišnje, od kojih 30 posto oboli od ove bolesti u sljedećih 10 godina.
Ni u Evropi nismo od nje sigurni
U visokoindustrijaliziranim zemljama, ali i u zemljama u razvoju, u porastu je tuberkuloza oboljelih s multirezistentnim uzročnikom koji je otporan na sve lijekove za liječenje tuberkuloze. Sve učestalija je i pojava multirezistentne i ekstenzivne tuberkuloze, kao dugotrajnih i teških oblika bolesti otpornih na liječenje pojedinim ili svim lijekovima.
Zbog porasta obolijevanja od dijabetesa, hronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB) posebno u nerazvijenim zemljama svijeta, tuberkuloza se sve češće javlja kao popratna bolest, a liječenje je otežano zbog uzajamno štetnog djelovanja. Porast oboljelih sve se češće bilježi i u istočnoj Evropi.
Simptomi Tuberkuloza uglavnom započinje podmuklo, opštim simptomima bolesti koji traju duže od tri sedmice to su najčešće kašalj, iskašljavanje gnoja ili krvi, otežano disanje, bol u prsištu, povišena tjelesna temperatura, prekomjerno noćno znojenje, gubitak apetita i tjelesne težine. Osjećaj umora, opšta slabost i nevoljkost javljaju se istodobno u početku obolijevanja. Bolest se uglavnom slučajno otkriva, pojavom prvih simptoma ili tokom pregleda zbog neke druge bolesti.
U starijih osoba tuberkuloza se teže otkriva, a djeca se najčešće zaraze od oboljele osobe s kojom žive. Kriza zbog rezistencije na antibiotike Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorila je u svom novom izvještaju da u svijetu nema dovoljno antibiotika koji bi riješili problem bolesti.
Sve je više pacijenata otpornih na antibiotike, a to su proglasili hitnim slučajem na globalnom zdravstvenom polju. Svake godine umre oko 700.000 ljudi zbog infekcija otpornih na lijekove, uključujući tuberkulozu, malariju i HIV.
Stručnjaci su još prije objavili da je otpornost na antibiotike veća opasnost za ljude nego rak, a sada su otkrili da postoji ozbiljan manjak novih lijekova koji će liječiti ljude.
Ako antibiotici ne budu djelovali, tada će ključni medicinski zahvati, uključujući operaciju crijeva, carski rez, zamjenu zglobova i hemoterapija, postati preopasni za izvođenje.