Kazahstanski predsjednik je 1997. godine napravio plan za zaštitu grada Astane od hladnih vjetrova tako što će izgraditi prsten od drveća. Dvadeset godina kasnije, njegovi naučnici se još uvijek bore da formiraju šume tamo gdje stabla nikada nisu postojala.
Zima u Astanu obično počinje u novembru, a stanovnici toplinu osjete samo u maju. Temperature se obično kreću oko -20 stepeni. Astana se po hladnoći nalazi samo iza Ulanbatora u Mongoliji.
Po naredbi Nursultana Nazarbayeva gradske vlasti su 1997. godine počele raditi na projektu formiranja prstena sastavljenog od milion drveća vjerujući da će na takav način barem djelimično zaštiti grad od ledenih vjetrova. Dvadeset godina kasnije mega zeleni prsten se još uvijek sadi.
“Biznismeni nisu bili zainteresovani za to. Njihov cilj je bio dizajnirati impresivne zgrade, brzo ih izgraditi i prodati”, kazala je dizajnerica i arhitektica Diana Hegai.
Izazov za lokalne građevinare je postizanje ravnoteže između opće vizije grada i suočavanja s klimatskim uslovima.
“Pokušali smo shvatiti koje vrste zgrada imaju učinkovitiji dizajn s obzirom na udobnost i sigurnost“, kazao je Serik Tokbolat, istraživač na Nazarbayevom univerzitetu u Astani.
Uglavnom su to luksuzni apartmani koji se grade u zatvorenim kompleksima, koje štite stanare od vjetra. U njima se obično nalaze prodavnice, apoteke i frizerski saloni kako stanari ne bi morali izlaziti vani.
“Ne treba zavidjeti nikome ko mora šteti Astanom zimi”, kazao je Vadim Ni, šef Ekološkog foruma javnih organizacija u Kazahstanu.
Nakon Nazarbayeve deklaracije iz 1997. godine kojom je status glavnog grada oduzet Almatyju, a dodijeljen Astani, naučnici su radili na proučavanju koliko je tlo oko Astane pogodno za stvaranje šuma na mjestima gdje stabla nikada nisu postojala. U prvih nekoliko godina uslove je preživjela samo nekolicina stabala. Naučnici su se zato fokusirali na istraživanje koja stabla bi mogla izdržati klimu u Astani. Zbog visokog udjela otopljenih soli u zemlji, zaključili su da su najpogodnije čvrste višegodišnje biljke. One smanjuju slanost zemlje i privlače insekte te na taj način obogaćuju ekosistem.
“Tokom posljednjih 10 godina temperature u glavnom gradu su povećane za 0,3 stepena upravo zahvaljujući zelenom pojasu zbog kojeg se spuštaju u prosječne brzine vjetra, a broj snježnjih oluja se smanjio”, kazala je Gulmira Akisheva iz Nacionalnog meteorološkog centra.
Oko 5.000 novih stabala, koja su mješavina crnogoričnih i listopadnih sorti, posadi se svake godine i to košta 4,5 miliona funti. Plan je da se zeleni pojas do 2020. godine proširi za od 200.000 do 250.000 hektara.
