U svjetlu sjevernokorejske krize, Nobelova nagrada za mir mogla bi ove godine biti dodijeljena za zasluge u borbi protiv atomskog oružja.
Nobelova nagrada za mir, jedna od najcjenjenijih Nobelovih nagrada, bit će dodijeljena u petak u 11 sati po lokalnom vremenu, što je uvijek prilika za prognoziranje. Ali to je uvijek i neizvjestan posao jer je poznat samo broj kandidata, ove godine njih 318.
Nakon kubanskog predsjednika Huana Manuela Sanotsa (Juan), nagrađenog prošle godine za mirovne napore u Kolumbiji, nagrada za borbu protiv atomskog naoružanja bila bi primjerena, smatraju komentatori.
– Nobelov odbor poslao bi snažnu poruku kada bi dodijelio nagradu za nuklearni sporazum s Iranom – smatra Asle Sven, historičar koji se bavi Nobelovom nagradom, što bi značilo da bi nagradu dobili bivši američki državni sekretar Džon Keri (John Kerry), iranski šef diplomatije Mohamad Džavad Zarif i visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federika Mogerini (Federica Mogherini).
Sporazum sklopljen 2015. sa šest velesila (SAD, Velika Britanija, Kina, Francuska, Rusija i Njemačka) predviđa strog nadzor iranskih nuklearnih postrojenja kako bi se osiguralo da ih se koristi isključivo u civilne svrhe, a zauzvrat Teheranu nudi postupno ukidanje ekonomskih sankcija.
No, američki predsjednik Donald Tramp (Trump) prijeti da će sporazum dovesti u pitanje, što bi moglo pogoršati napetosti.
– Budući da je u igri i Sjeverna Koreja, važno je poduprijeti inicijative koje sprečavaju razvoj i širenje atomskog oružja – rekao je direktor Instituta za istraživanje mira iz Osla (Prio), Henrik Urdal.
Alternativa bi mogla biti Međunarodna kampanja za ukidanje atomskog oružja (ICAN), kako sugerira Norveško vijeće za mir.
Svjetska koalicija nevladinih organizacija (ICAN) potakla je usvajanje historijskog sporazuma o zabrani atomskog oružja, koji su u julu potpisale 122 države, ali je simboličkog značenja jer ga nije podržalo devet nuklearnih sila.
Među favoritima su i Visoko povjereništva UN-a za izbjeglice (UNHC) i eventualno njegov čelnik, Italijan Filipo Grandi (Filippo), s obzirom na to da je broj izbjeglica i prognanih koji bježe pred ratovima, nasiljem i progonima u svijetu dosegao prošle godine 65,6 miliona, što je novi rekord.
UNHCR je već dobio Nobelovu nagradu dva puta, 1951. i 1981. godine.
Profesor na švedskom univerzitetu u Upsali, Piter Valensten (Peter Wallensteen) navija za kongoanskog ljekara Denisa Mukvegea (Mukwegea) koji se brine za žrtve seksualnog nasilja.
Iako popis kandidata nije poznat, njihovi pokrovitelji, parlamentarci i ministri, bivši laureati i neki univerzitetski profesori mogu odlučiti otkriti ime svog favorita.
Pretpostavlja se tako da su sirijske Plave kacige i papa Franjo također u igri.
Druga imena koja se spominju su Američko udruženje za građanske slobode, zatočeni saudijski bloger Raef Badavi te disidentski glasovi u Rusiji (Svetlana Ganuškina i list Novaja Gazeta) i u Turskoj (dnevnik Cumhuriyet i njegov bivši direktor u egzilu, Kan Dundar).
