Prve optužnice za ratne zločine neće doći tako brzo, u prvoj turi neće biti obuhvaćene ‘krupne zvjerke’, jer bi to izazvalo politički zemljotres.
Mada je ovih dana glavna tema kosovske javnosti formiranje novih institucija, a time i vlade, nakon parlamentarnih izbora 11. juna, veliko interesovanje izaziva početak rada Specijalnog suda za ratne zločine OVK od 1998. do 2001. godine.
To se događa šest godina od izvještaja poslanika Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Dika Martija, tri godine od glasanja zakona u Skupštini Kosova i dve i po godine od imenovanja tužioca kao i nakon mnogo protesta.
Sud je od 5. jula postao je operativan, ali je prekinuo rad zbog godišnjeg odmora i nastaviće 11. avgusta dok će tužilaštvo nastaviti sa radom da bi što prije bile podignute prve optužnice.
Za početak ‘sitne ribe’
Poznavaoci rada ovog suda procjenjuju da se prve optužnice neće objelodaniti tako brzo i da u prvoj turi neće biti obuhvaćene „krupne zvjerke” jer bi to izazvalo politički zemljotres na, inače, trusnom političkom tlu Kosova. Pogotovo što su u oktobru na Kosovu lokalni izbori, a vrlo je moguće da će se održati i vanredni parlamentarni izbori zbog nemogućnosti formiranje novih institucija.
Neki pravni stručnjaci iz međunarodne zajednice kažu da specijalno tužilaštvo već ima spremne optužnice, koje se drže u velikoj tajnosti, pa bi možda odmah po konstituisanju nove vlasti nakon izbora od 11. juna, moglo doći do prvih hapšenja.
Međutim, oni smatraju da bi sud trebalo da se pozabavi i bezbjednosnom situacijom na Kosovu, jer bi u cio taj process trebalo da budu uključene i kosovske institucije i policija koje su pod kontrolom aktuelnih političara i bivših komandanata OVK-a, a koji mogu biti i potencijalni optuženici.
Sud je nadležan za fizička lica i individualnu odgovornost i baviće se krivičnim djelima od januara 1998. do kraja decembra 2000. godine. Riječ je o delima iz izvještaja Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, koji se još naziva i „Martijev izvještaj“, u kome nekadašnji izvjestilac Savjeta, Dik Marti dovodi vođe OVK-a u vezu sa zločinima na Kosovu i trgovinom ljudskim organima tokom rata na Kosovu.
Do sada su UNMIK i EULEX pokazali da ne mogu da se izbore sa ovom pričom, jer su tužioci i sudije bili pod uticajem politike, a i korumpirani, zbog čega je jedan broj optužnica nerealizovan, i da su mnogi osumnjičeni i optuženi oslobođeni bez dokaza. A i Specijalnu sud je, između ostalog, nastao zbog neučinkovitosti EULEX misije.
Mada niko nema tačne informacije o optužnicama, neki pravni stručnjaci procjenjuju da među prvima neće biti hapšeni visoki funkcioneri, već pre oni najniži, izvršioci na primjer.
Procjenjuje se da je na „spisku“ osumnjičenih jedan broj nekadašnjih osnivača i lidera OVK-a koji su trenutno lideri političkih stranaka ili su na visokim dužnostima u državnim institucijama, ali priča se da ima i još desetak visokih oficira Kosovskih bezbjednosnih snaga (KBS).
Licitiranje imenima
Kako se početak rada suda bliži, prištinska štampa ne prestaje da licitira ko bi od aktuelnih kosovskih političara, a bivših pripadnika OVK-a, mogao da se nađe na optuženičkoj klupi u Hagu.
Sa nekim konkretnim imenima pojavio se par puta prištinski novinar, koji je jako blizak sa ljudima iz OVK-a i aktuelnim političkim strukturama, (na izborima 11. juna izabran za poslanika Skupštine Kosova na listi “ratne koalicije”) Milaim Zeka koji izjavljuje da „posjeduje spisak Specijalnog tužilaštva, na kome se nalaze imena ljudi koji će biti optuženi za ratne zločine“.
Po njemu optužnice će biti podignute protiv Hashima Thaçija, (aktuelni predsjednik Kosova) Kadrija Veselija (predsjednik Demokratske partije Kosova – DPK i predsjednik u odlasku Skupštine Kosova), Xhavita Halitija (potpredsjednik DPK-a i nekoliko mandata potpredsjednik Skupštine Kosova), Agima Çekua (bivši komandant vrhovnog Štaba OVK-a, bivši komandant Bezbjedonosnih snaga Kosova i bivši premijer), Shaipa Muja (bivši rangirani komandant OVK-a zadužen za zdravstvena pitanja i dugo godina poslanik Skupštine Kosova), Rexhepa Selimija (bivši komandant OVK-a za Drenicu, prvi ministar policije poslije rata, potpredsednik Pokreta Samoopredjeljenje i poslanik Skupštine Kosova), te Bislima Zurapija (prvi komandant glavnog štaba OVK-a).
Zeka je naveo takođe da će među optuženima biti i dva pripadnika Alijanse za budućnost Kosova (AAK), ali nije naveo njihova imena, pa ostaje otvorena mogućnost da bi se na optuženičkoj klupi u Hagu mogao naći i predsjednik ABK-a Ramush Haradinaj (koji je dva puta oslobođen od Haškog suda za bivšu Jugoslaviju u nedostatku dokaza) kao i njegov brat Daut. Spominju se još neka imena kao što je Fatmir Limaj (takođe visoki oficir OVK-a, bivši ministar infrastrukture, potpredsjednik DPK-a, najbliži saradanik Hashima Thaçija, dugogodišnji poslanik koji je prije par godina napustio Thaçija i formirao svoju stranku “Inicijativa za Kosovo”- NISMA) ali i još neki bivši niži oficiri OVK-a.
Specijalni sud je izazvao oštre debate zadnje dvije godine na Kosovu. Dok jedan dio političkog spektra smatra sud nepravednim i jednostranim, pošto će istraživati samo pretpostavljene zločine pripadnika OVK-a i time će degradirati „oslobodilački rat OVK-a, a ne i zločine koji su počinili Srbi na Kosovu“, drugi dio spektra smatra da sa optužnicama i suđenjima „ne napada se borba OVK-a već pojedinci sa punim imenom i prezimenom“.
Skepticizam i nada
Iako se u Prištini sa skepticizmom gleda na misiju koju ima Specijalni sud, ipak, posmatrači su uvjereni da će ovo na Kosovu biti vruće ljeto i da će sud izazvati „zemljotres na političkoj sceni Kosova, imajući u vidu da se kao mogući optuženi pominju visokorangirani političari“.
Analitičari i aktivisti civilnog društva smatraju da eventualne kazne osumnjičenima za ratne zločine ne treba da se vide kao suđenje „pravednog rata OVK“, već kao kažnjavanje pojedinaca sa imenom i prezimenom.
Direktor Centra za humanitarno pravo u Prištini Bekim Blakaj smatra da ovaj sud neće donijeti pravdu svim žrtvama sukoba na Kosovu. On očekuje prve optužnice u tom sudu na jesen, ističući da su očekivanja visoka, ali da postoji mogućnost da mnoge žrtve sukoba, koje već 18 godina čekaju na pravdu i polažu nade u taj sud, neće biti zadovoljene.
Politolog Behlul Beqaj smatra da će većina građana odluke Suda dočekati sa velikim odobrenjem, utoliko prije kada se zna da su neki od potencijalnih počinioca krivičnih djela uključeni u najviše tokove političkog odlučivanja na Kosovu.
„Imajući u vidu negativan trend koji se odnosi na bivše čelnike OVK-a, ne verujem da će eventualno hapšenje pojedinaca, koji su činili krivična dela, uzdrmati našu javnost. Naprotiv, mislim da će to ohrabriti sve građane da će se normalizacija toka odvijati u željenom pravcu“, ocenio je Bećaj.
I advokat Tom Gaši, koji je upućen u rad ovog suda, ocenjuje da će se aktiviranjem ovog suda korenito promeniti politička scena na Kosovu.
„Ukoliko se formira nova kosovska Vlada i neko od njenih visokih zvaničnika ili političkih stranaka se hapsi od strane Specijalnog suda, to će promeniti političku scenu Kosova“.
I dok se albanski analitičari i albanska javnost uveliko bave ovim sudom, dotle beogradski političari ukazuju na mogući problem ukoliko se na važnim pozicijama u vladi Kosova nađu oni protiv kojih će biti podignuta optužnica.
Predsednik odbora Skupštine Srbije za Kosovo Milovan Drecun kaže da Specijalni sud, je poslednji pokušaj međunarodne zajednice da procesuira zločine koje su pripadnici OVK-a učinili nad Srbima i drugim nealbancima i Srbija će u tom postupku pomoći.
Drecun je rekao da je radna grupa, koju je osnovao skupštinski odbor, prikupila sve podatke koje imaju naše nadležne službe u vezi sa ratnim zločinima OVK-a na Kosovu i da će ih staviti na raspolaganje specijalnom tužilaštvu na Kosovu.
Sjedinjene Američke Države (SAD) i Nemačka očekuju od pojedinaca i institucija na Kosovu da sarađuju sa Specijalnim sudom za ratne zločine OVK. Predstavnici SAD-a su dali punu podršku funkcionisanju Specijalizovanih komora u okviru svog mandata i u skladu sa Ustavom. Nemačka ambasadorka na Kosovu Angelika Vits izjavila je za prištinske medije da odluke koje proizilaze iz sudskih procesa treba da budu prihvaćene od, kako je navela, “pravne države”.
‘Oslobodioci’ kao novi ‘okupatori’
Diplomatski izvori u Prištini kažu da plan vodećih država sveta je da sa političke scene Kosova eliminišu većinu aktuelnih lidera, među kojima su i bivši čelnici OVK-a.
Specijalni sud za ratne zločine osnovan je baš zbog procesuiranja jednog dela ratnih vođa OVK-a, koji i dalje obavljaju najviše funkcije u institucijama Kosova, kažu ti izvori.
Ključni faktori međunarodne zajednice su ubeđenja da bez eliminacije ratnih vođa iz političkog i javnog života Kosova ne može doći do neophodnog napretka Kosova, bez utvrđivanja istine nema ostvarivanja pravde ni postizanja pomirenja na Kosovu. Posle potpisivanja Briselskog sporazuma između Prištine i Beograda, plan vodećih država sveta je da se s političke scene Kosova eliminiše većina aktuelnih lidera, među njima i Hašim Tači – navode dobro obavešteni diplomatski izvori u Prištini.
Kosovska javnost sa nestrpljenjem iščekuje početak rada ovog suda, pogotovo obelodanjivanje prvih optužnica sa ciljem da se zna jednom zauvek da eventualni zločini počinjeni pre, tokom i odmah posle rata na Kosovu 1999, imaju individualni, a nikako kolektivni pečat. Jer, kako kažu i poznavaoci političkih prilika, aktivisti civilnog društva, pa i ogroman broj građana, Kosovo je postalo talac 10-ak osoba koji su počinili monstruozne zločine nacionalnog i međunarodnog karaktera.
Te osobe su posle rata likvidirali političke protivnike, uzurpirali sve državne institucije, otimali društvenu imovinu, politički i ekonomski postali moćni i pretvorili su državu u privatni posed, i to u prisustvu ključnih faktora međunarodne zajednice. Građani očekuju da njihovo procesuiranje pred Specijalnim sudom stvara nadu za otvaranje jedne nove stranice u javni život Kosova i za oslobađanja društva od kandži kriminala. Jer su „oslobodioci“ postali novi „okupatori“ Kosova.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
