Kosovski ministar spoljnih poslova Enver Hoxhaj smatra da se naredna faza dijaloga Beograda i Prištine mora usredsrediti na priznanje Kosova. On u tome očekuje i pomoć Evropske unije.
DW: Vi ste bili kritični prema Berlinskoj inicijativi, tvrdeći da region neće doživjeti napredak dok se ne riješe najkrupniji konflikti. Šta mora da se desi da bi se krenulo naprijed?
Enver Hoxhaj: Smatram da je proces započet u Berlinu imao izuzetno jak i pozitivan uticaj na region u svim aspektima života. Regionalna saradnja nije to što je bila prije pet godina i to što je gospođa Merkel započela u Berlinu bila je sjajna inicijativa sa sjajnim učinkom. Ali region je u nekoj vrsti zastoja sve dok nema uzajamnog punog priznavanja Kosova i Srbije – to bi značilo potpunu normalizaciju odnosa dvije države. Stoga smo zainteresovani da počne posljednja faza razgovora sa Beogradom koja bi dovela do međusobnog priznavanja, do priznavanja Kosova, do članstva u Ujedinjenim nacijama, a to priznavanje bi dovelo do procesa pomirenja srpskog i kosovskog društva. Nezavisno od odnosa Srbije i Kosova, postoji spor oko zvaničnog imena između Makedonije i Grčke, kao i unutrašnja situacija u Bosni i Hercegovini. Ta otvorena pitanja još uvijek su problem, i smatram da bi članice Evropske unije u naredne dvije ili tri godine trebalo da se fokusiraju na to kako da najmanje jedan od tih istorijskih izazova riješimo – a jedan od tih izazova je svakako odnos Srbije i Kosova.
Da li na samitima kao što je bio ovaj u Trstu ti problemi nisu u fokusu. Kakvi signali su neophodni?
Vjerujem da nam je Berlinski proces pomogao da iz procesa formiranja država uđemo u društveni proces, pa da tematizujemo energetiku, transport, saradnju mladih i mobilitet. To su veoma važne teme. Nezavisno od političkih pitanja koja se na ovakvim samitima rješavaju, regionu je potrebna veća podrška Evropske unije. To što se diskutuje u Trstu veoma je važno, jer bez ekonomske saradnje, bez dobrih infrastrukturnih projekata i bez privrednog rasta, region neće biti u stanju da postane dio EU. Naravno, neophodne su i druge reforme, ali je ekonomija temelj članstva u EU za sve države, uključujući Kosovo.
Trenutno su na Kosovu na parlamentarnim izborima pobijedili političari koji u Srbiji nisu prihvaćeni kao partneri. Čak se čuju stavovi da ti političari nisu poželjni u dijalogu. Kako će se odnosi razvijati?
Kosovo je suverena država i ko je na čelu vlade i ima većinu – o tome odlučuje kosovski parlament. Smatram da će vlada uskoro biti formirana i na njenom čelu će biti Ramuš Haradinaj. Krajem jula će novi parlament s novom vladom početi s evropskim reformama i nastaviti dijalog sa Srbijom kako bismo ostali partner Sjedinjenih Aneričkih Država i Evropske unije. U tom pogledu se ništa ne mijenja u Prištini, bez obzira na to ko pobjeđuje na izborima. Ali, naredni premijer će biti Ramuš Haradinaj.
Šta će se desiti u sporu sa Crnom Gorom?
Što se tiče demarkacije, to će biti tema za sljedeću vladu, ona će to naprosto morati da riješi. Naši odnosi sa Crnom Gorom su nevjerovatno dobri. To je više pitanje kako su različite stranke na Kosovu shvatile demarkaciju. Nova vlada će to imati na stolu, pa će ratifikovati ponuđeni Sporazum ili neku njegovu novu verziju. No, to je odluka poslanika od kojih sam jedan i ja.
