Srpsko-albanski odnosi nikada nisu bili jednostavni, što između ostalog, potvrđuje i međusobna blokada nastavnih udžbenika.
O problemu dopremanja udžbenika rijetko se govori, a kada se i govori, nedostaje rješenje.
Nevladina organizacija Aktiv je kroz platformu “Empirika” organizovala konferenciju za medije čiju su učesnici izneli prijedloge za rješavanje ovog problema.
Problem sa dobavljanjem udžbenika kulminirao je 2015. godine kada su srpske vlasti na prijelazu zadržale udžbenike namjenjene đacima albanske nacionalnosti u Bujanovcu, Preševu i Medveđi, zbog čega je kosovsko ministarstvo obrazovanja najavilo recipročne mjere.
Iz tog razloga, udžbnici za skoro 18.000 đaka na Kosovu, koji nastavu pohađaju po planu i programu Ministarstva prosvete Srbije, redovno kasne.
“Problem koji je nastao vezano oko knjiga, pokušao sam da rješim sa predstavnicima Srba u kosovskim institucijama. Pisao sam pismo, nisam samo pričao. Moram da vam kažem da oni koji su na izvestan način trebali da se uključe u rješavanje problema nisu odgovorili na moj zahtjev. Mislim da sam vam dao odgovor na taj problem”, rekao je Ranđel Nojkić, bivši direktor pošte Srbije na Kosovu.
Iz kosovskog Ministarstva za obrazovanje tvrde da ne bi bilo problema sa dostavom knjiga iz Srbije,ukoliko bi se poštovala procedura.
“Slažem se da srpska zajednica treba da traži ostvarivanje svojih prava na Kosovu, ali moramo se složiti da i Beograd treba da umanji ucjene svih strana. Da ministarstvo obrazovanja Srbije podnese zahtjev (Ministarstvu obrzovanja Kosova), a ne samo da pošalje knjige i tako stvori bespotreban problem. Mi taj zahtjev nećemo odbiti i dostavićemo knjige srpskoj zajednici”, naveo je Usmen Baldži, zamjenik ministra za nauku, tehnologiju i obrazovanje Kosova.
Albanci iz Srbije tvrde da imaju sličan problem sa dostavom udžbenicima, koji datira još od 1989. godine, dolaskom Miloševića na vlast. Jonuz Musliu kaže da je ovim problemom pogođeno 10.136 učenika.
“Srbija mora da riješi problem kako bi svi učili na maternjem jeziku. Potreban je sporazum dva ministarstva obrazovanja kako bi se ovo rješilo. Ja razumijem da može da smeta nova historija Albanaca, ali ne vidim šta je problem sa drugim udžbenicima, kurukulumi u Albaniji i na Kosovu su isti. Glavni cilj svega ovoga je iseljavanje albanskih učenika, da se ‘Preševska dolina’ isprazni”, istakao je Jonuz Musliu, predsjednik Nacionalnog savjeta albanske manjine u Srbiji.
Zaštitnik građana na Kosovu Hilmi Jashari kaže da evropska Konvencija za zaštitu nacionalnih manjina nudi najbolje rješenje ovovog problema.
“Neophodan je aktivan pristup države u naporima da se obezbjedi pravo na obrazovanje i to se u ovom slučaju dotiče obe države. Nisam slučajno pomenuo okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina, jer je to najtačnija međunarodna referenca kao standard koji bi trebalo primeniti u ovoj situaciji. Sada je samo pitanje da li postoji politička volja?”, rekao je zaštitnik građana.
S obzirom da je Srbija, uz dogovor sa Albanijom, našla rješenje za snabdjevanje udžbenicima opština Preševo, Bujanovac i Medveđu, u istraživanju “Empirike” je zaključeno da recipročna mjera kosovskih institucija više nema pokriće.
