Rak grlića maternice najčešći je zloćudni tumor ženskih spolnih organa, koji se na ljestvici učestalosti malignih bolesti u žena nalazi odmah iza vodećeg karcinoma dojke. Ipak, ako se otkrije na vrijeme, s velikim uspjehom može biti liječen.
U Evropskoj sedmici borbe protiv raka grlića maternice stručnjaci ističu važnost redovitih ginekoloških pregleda radi prevencije raka grlića maternice te naglašavaju da brigom i zaštitom svog zdravlja žene doprinose i zdravlju pa i sreći cijele porodice.
Specijalist kliničke citologije prim. dr. Nina Jurić rekla je za “Fenu” da je otkrivanje raka grlića maternice moguće mikroskopskom citološkom pretragom (analizom stanica). Tim je otkrićem (1924.) G.N.Papanicolaou, porijeklom Grk, spasio hiljade života žena čime je zadužio čovječanstvo, a analiza je po njemu popularno nazvana “Pap”“ ili “Papa” test…
Navodi da se citološkom analizom rak može otkriti u početnom, asimptomatskom stadiju ili čak u predstadiju, koji ginekolog ne može vidjeti prostim okom.
Istovremeno mikroskopičar može prepoznati većinu uzročnika spolno prenosivih bolesti (njih same ili karakteristične promjene koje izazivaju na stanicama) kojih je liječenje sastavni dio sprečavanja razvoja raka vrata maternice.
Prosječna životna dob žene u kojoj nastaju maligna i premaligna oštećenja grlića maternice danas je niža nego prije dva ili tri decenije, zbog uticaja faktora njihovog razvoja.
“Najznačajnijim uzrocima rizika smatraju se rani početak spolnog odnosa (prije 18. godine), mijenjanje spolnih partnera, spolno prenosive bolesti i pušenje”, kaže ona.
U borbi protiv raka grlića maternice razlikuje se primarna i sekundarna prevencija.
“Postupci primarne zaštite sprječavanja bolesti (npr. zdravstveno prosvjećivanje o samozaštiti od uzroka rizika), a metode sekundarne zaštite (na prvom mjestu citologija) bolesti rano otkrivaju. Stoga posjet ginekologu i citološka analiza po početku spolnoga života ili nakon 20. godine, te redovite kontrole pružaju mogućnost otkrivanja uzročnika spolno prenosivih bolesti, predstadija i početnog stadija raka, kad je on još izlječiv”, naglasila je.
Jukić ističe da je rak grlića maternice prouzrokovan nekim tipovima humanog papilloma virusa (HPV).
“Postoji više od 100 tipova HPV-a, od kojih oko 15 može prouzrokovati rak vrata maternice. Većina odraslih ljudi će u neko vrijeme života biti inficirani HPV-om koji će obično nestati sam po sebi bez ikakvih problema. Ako HPV infekcija ne prođe, rizik za nastanak raka vrata maternice može biti povećan”, kaže ona.
Rak grčlića maternice nije stvar naslijeđa. Glavni razlog nastanka ove vrste raka je virus.
“Virus se prenosi tokom spolnog odnosa. Infekcija je moguća i bez penetracije, samo kontaktom „kože na kožu“ u genitalnoj regiji. Svaka je spolno aktivna žena u opasnosti od zaraze. Tokom života spolno aktivna žena ima 60 posto rizika od infekcije HPV-om. Zato je osobito važno redovito obavljati ginekološki pregled. U oko 80 posto slučajeva, infekcija HPV-om prolazi spontano. U nekim slučajevima ona ne prolazi spontano, nego postaje trajna. Vjeruje se da se rak vrata maternice u mnogo slučajeva razvija kad dva ili više faktora rizika djeluju zajedno”, dodaje.
Povećani rizik za razvoj cervikalnog karcinoma imaju žene koje, kako je kazala, počinju sa spolnim životom prije 18. godine života, jer je do 18. godine života sluzokoža vrata maternice osjetljiva, nezrela i tanka.
“Zbog ovoga je kontakt s virusima u ranom životnom periodu naročito rizičan. Pod povećanim rizikom su i žene koje imaju više seksualnih partnera. Također rizik za nastanak promjena na vratu maternice raste i kontaktom s partnerima s visokorizičnim ponašanjem”, pojasnila je.
Liječenja raka grlića maternice ovisi o vrsti, veličini i obliku tumora, stadiju bolesti, dobi i općem zdravstvenom stanju pacijentice.
“Ako je bolest otkrivena u ranom stadiju, dovoljno je ukloniti oboljelo tkivo, bez uklanjanja uterusa. Kod slučajeva kada je bolest u naprednom stadiju neophodno je uklanjanje uterusa (histerektomija). Zračenje i kemoterapija se koriste kad je tumor proširen i izvan zdjelice ili kad su prisutni recidivi”, ističe.
Teoretski gledano, kako je kazala, nijedna žena ne bi smjela oboljeti od raka grlića maternice, jer je to organ koji je dostupan oku tokom ginekološkog pregleda.
“Rak vrata maternice je rak koji se može otkriti i spriječiti. Ako se otkrije na vrijeme, s velikim uspjehom može biti liječen”, kazala je prim. dr. Jurić.
Evropska sedmica borbe protiv raka grlića maternice obilježava se ove godine od 22. do 29. januara, a cvjetovi mimoze označeni su kao podsjetnik senzibiliziranja javnosti na važnost redovitih ginekoloških pregleda radi prevencije raka grlića maternice.
